Jakov Stjepanović, učenik 4. c razreda naše škole početkom studenog boravio je u bajkovitoj zemlji Dohi. Njegovi prijatelji iz razreda, polaznici Malih novinara smatrali su njegov posjet odličnom temom za svoj prvi intervju. Svi su marljivo osmislili pitanja, a intervju su obavile Magdalena Ćorić, Veronika Ramljak i Dora Lisak. Što su saznale od Jakova, pročitajte u nastavku.
Kako je izgledao tvoj put u ovu daleku zemlju?
Tog dana sam se probudio i bio sam presretan jer ću napokon posjetiti kontinent Aziju. Stigli smo na aerodrom i ušli smo u avion. Let do Dohe u iščekivanju je prošao vrlo brzo. Sletjeli smo u Dohu i tamo nas je dočekalo 36 stupnjeva u zraku i shvatili smo što nas čeka sljedećih dana.
Koje si znamenitosti, muzeje i ostala turistička odredišta posjetio?
U Dohi sam vidio puno zanimljivih znamenitosti. Posjetio sam Muzej islamske umjetnosti, Nacionalni muzej, novi dio grada pun velikih nebodera, šareni stari dio grada i pustinju.
Kakve su građevine u usporedbi s našima?
U usporedbi s našima, njihove građevine su vrlo visoke i moderne.
Je li upotreba tehnologije razvijenija u Dohi.
Tehnologija je puno razvijenija nego u Hrvatskoj.
Kažu da je arapska hrana jedna od najukusnijih na svijetu. Jesi li kušao arapske specijalitete, koji su ti se najviše svidjeli i jesi li probao njihove slastice. Ako da, opiši ih!
Naravno da sam jeo njihova domaća tradicionalna jela. Probao sam i arapske slastice i jako su fine. Slastica koja mi se najviše svidjela zove se kunafa (kanafeh). Ona je napravljena od tijesta i šećera. Donio sam je i prijateljima u školi da ju probaju.
Koje si životinje susreo tijekom svog boravka u Dohi? Jesi li primijetio da ljudi po cesti šeću ljubimce?
Susreo sam deve, ali o tome više malo kasnije i mačke. Koliko sam ja primijetio, ljudi tamo ne šeću životinje po ulici.
Jesi li posjetio pustinju? Kakav je pijesak? Što se tamo može vidjeti i raditi? Jesi li možda jahao devu?
Posjetio sam pustinju. Tamo se mogu vidjeti dine. Vozili smo se po dinama gdje nas je dočekao prekrasan zalazak sunca.
Tamo sam vidio pravu devu, ali nisam ju jahao. Na kraju mi je bilo žao što je nisam jahao.
Kako se odijevaju žene? Nose li sve hidžab i šminkaju li se. A kako se odijevaju djeca i muškarci?
Žene nose hidžab. Čini mi se da se ne šminkaju se toliko puno, a djeca i muškarci se oblače normalno. Možete vidjeti i muškarce u bijelim dugačkim haljinama (thawb) s pokrivalom na glavi (ghutra).
Kako ti zvuči arapski jezik, sviđa li ti se njihovo pismo i jesi li naučio koji izraz na arapskom?
Sviđa mi se arapski jezik i sviđa mi se njihovo pismo. Zanimljivo je što pišu s desna na lijevo. Nažalost nisam naučio nikakav izraz na arapskom.
Koji su najpopularniji suveniri koje turisti ponesu svojim kućama iz Dohe?
Od suvenira su najpopularniji magneti na kojima su deve i novi dio grada.
Jesi li upoznao neko dijete iz Dohe ili možda stekao nekog novog prijatelja turista iz druge države?
Upoznao sam dječaka podrijetlom iz Brazila koji živi u Dohi.
Kakve su temperature tamo, je li vruće na otvorenome?
Tamo su temperature jako visoke i na otvorenome je jako vruće.
Što se nudi od javnog prijevoza, a kakve aute voze lokalni vozači. Jesi li vidio puno žena vozačica?
Od javnog prijevoza nude se podzemni vlakovi, autobusi i ima buno skupih automobila, ali koliko sam primijetio, nema baš puno žena vozačica.
Jesi li bio na plaži na kupanju? Kakva je bila u usporedbi s našim, jadranskima?
Da, bio sam na kupanju. Tamo su sve plaže pješčane i voda je jako jako topla.
Kako izgledaju džamije u Dohi?
Džamije u Dohi izgledaju čudno i moderno.
Što te se na cijelome putovanju najviše dojmilo?
Najviše mi se dojmilo kad smo išli u pustinju. Doha će mi ostati u jednom predivnom sjećanju punom doživljaja. To je zemlja bisera, pustinje, nafte i plina i na kraju najbogatija država na svijetu i svakako je destinacija za posjetiti.
pitanja pripremili: mali novinari iz 4. c
intervju vodile: Magdalena Ćorić, Veronika Ramljak i Dora Lisak
otipkala: Viktorija Podgorski