Šaptačica jabukama
Učenici šestih razreda, polaznici Novinarske skupine OŠ Vugrovec-Kašina, na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu intervjuirali su prof. dr. sc. Martinu Skendrović Babojelić kako bi saznali što je moguće više o kraljici voća, te o jednoj od eminentnih stručnjakinja iz područja voćarstva. U sklopu posjeta, posjetili su i laboratorij u kojem su poslušali popularno-znanstveno predavanje o jabukama i voćnjak Fakulteta.
Kako to da ste se odlučili za ovo zanimanje i kada ste shvatili da je to ono čime se želite baviti u životu?
Još kao dijete stalno sam boravila u prirodi i često pomagala roditeljima u poslovima na poljoprivredi. Kad je došlo vrijeme upisa u srednju školu odlučila sam upisati Poljoprivrednu školu u Zagrebu i već tada sam imala cilj naučiti rezati i cijepiti voćke, pa sam i upisala trogodišnji smjer Voćar-vinogradar-vinar. Pojedini profesori u školi prepoznali su moje sposobnosti pa su mi sugerirali da se prebacim na četverogodišnji smjer kako bih mogla nastaviti daljnje školovanje. To sam i učinila u 2. razredu, uz polaganje brojnih razlikovnih predmeta, uspješno sam završila srednju, upisala Fakultet koji završila u roku i prva u generaciji, no nisam odmah našla posao ni radila u struci. Godinu i pol radila puno drugih poslova i volontirala, a nakon toga se ukazala prilika na Fakultetu gdje sam se zaposlila na Zavodu za voćarstvo kao asistent, zatim sam upisala doktorski studij, doktorirala i sada sam u statusu redovite profesorice. Radim u Zavodu već punih 17 godina. Očito mi je to zanimanje bilo na neki način „suđeno“ s obzirom na splet okolnosti koje sam navela.
Na doktorskom studiju predajete predmet Pomotehnika i kvaliteta ploda. Zašto se znanost o jabukama zove baš pomologija?
Uz navedeni predmet držim nastavu na još nekoliko drugih predmeta: Osnove voćarstva i vinogradarstva, Voćarstvo, Primijenjene tehnologije uzgoja voća, i Ukrasne voćne vrste….Pomologija nije samo znanost o jabukama nego je ustvari znanstvena disciplina koja proučava voćke i njihove plodove. Unutar pomologije postoji nekoliko područja: pomoekologija koja istražuje djelovanje ekoloških uvjeta na uzgoj voćaka, pomofiziologija dok pomotehnika istražuje utjecaj tehničkih postupaka na rast, rodnost i kvalitetu plodova. Pomologija je dakle puno širi pojam i jedan dio pomologije se bavi istraživanjem svojstva plodova pojedinih vrsta i sorti, kao što ste vidjeli u laboratoriju na primjeru jabuke.
Je li istinita sljedeća tvrdnja i kako je to moguće? „Svaka sjemenka sadrži genetski zapis za potpuno novi tip, a da se ne razmnožavaju tehnikom cijepljenja, svako drvo jabuke na svijetu bilo bi sorta za sebe.“
Sjemenka je ustvari reproduktivni organ čija je funkcija razmnožavanje. U sjemenci je genetski materijal oba roditelja i ne zna se koja su svojstva prenesena od kojeg roditelja što znači, ako zasijemo sjemenku iz žutog ploda hoćemo li opet dobiti takav plod, iste veličine, boje, okusa. U voćarstvu, ako bismo razmnožavali voćke sjemenom svojstva se ne prenose vjerno na potomstvo što znači da ne znamo kakva će nam biti nova voćka. Iz tog razloga voćke se najčešće razmnožavaju vegetativnim načinom jer se na taj način omogućava brži ulazak u rodnost da nam voćke donose rod, odnosno plodove.
Jedna od najpoznatijih autohtonih sorti kontinentalne Hrvatske je ‘Božićnica’. Možete li nam navesti još neke?
Božićnica je jedna možda od najpoznatijih starih tradicionalnih sorti u kontinentalnom dijelu RH, no smatra se kako je u RH jedina autohtona sorta jabuke ‘Slavonska Srčika’, a ostale su udomaćene i dugi niz godina se uzgajaju na našem području. Stoga ja volim koristiti termin tradicionalne sorte zato što se one već dugi niz godina uzgajaju na određenom području na kojem su udomaćene. Što se tiče terminologije, autohtono je nešto što je nastalo izravno na nekom području. Nabrojat ću vam nekoliko najčešće zastupljenih tradicionalnih sorti, a to su: ‘Kanada’, ‘Bobovec’, ‘Zlatna Zimska Parmenka’, ‘Boskop’, ‘Francuska Kožara’, ‘Šampanjka’, ‘London Peping’ no ima još i na stotine drugih sorata.
Jedna od vaših užih specijalnosti je očuvanje starih sorata voća. Voditeljica ste projekta „Očuvanje i revitalizacija tradicionalnih voćnih vrsta i sorti na području Zagrebačke županije”. Izumiru li stare sorte zašto ih je važno sačuvati i na koji način ih možemo očuvati?
Da, točno…Već nekoliko godina bavim se istraživanjima vezanim uz stare tradicionalne sorte pa su se tako istraživanja osim Zagrebačke županije proširila i na Koprivničko-Križevačku s koje također uzimam uzorke plodova tradicionalnih voćnih vrsta i sorti.
Jako puno stabala starih sorata je ili propalo ili je pred propadanjem što se može uočiti na ruralnim područjima. Njihovim propadanjem gubi se vrijedan izvor genetskog materijala važan za bioraznolikost, oplemenjivanje samih voćaka, ali i daljnje stvaranje novih sorti. Važno ih je sačuvati jer su te sorte prilagođene uvjetima područja u kojem se uzgajaju, tolerantnije su na biljne bolesti i štetnike pa ih ne treba toliko prskati, zatim njihovi plodovi su boljeg nutritivnog sastava a imaju i brojne druge prednosti. Stare sorte mogu se sačuvati na način da se očuvaju i revitaliziraju stara matična stabla sorti ili cijepljenjem na način da se sa tih starih stabala uzmu plemke (grančice) koje se cijepe i tako se proizvedu sadnice iste sorte koje se onda negdje zasade i njeguju. Na taj način je očuvana željena sorta…
Je li istina da jabuka pripada porodici ruža?
Da jabuka prema botaničkoj klasifikaciji pripada u porodicu Rosaceae ili ružovke. To je jako brojna porodica u koju pripadaju mnoge biljne vrste zeljaste i drvenaste (drveće i grmlje) …Zbog velike raznolikosti porodica se dijeli u potporodice Pomoideae, Prunoideae, Rosoideae i druge, u koje pripada velik broj voćnih vrsta. Pa tako jabuka pripada u potporodicu Pomoideae, Rod Malus a latinski naziv domaće jabuke je Malus domestica.
Imate li omiljenu sortu jabuke? Koja je to i zašto biste nju izdvojili?
Svakako da imam – zato sam vam je i pripremila danas na predavanju kako biste je mogli kušati. To je sorta ‘Cripps Pink’ (ili poznatija kao ‘Pink Lady’) – australska sorta koja je pod licencom i u RH se može uzgajati samo nakon otkupa licencnih prava. Dobra mi je i sorta ‘Fuji’, a od starih sorti ‘Cox’s Orange Pippin’ … to su sorte tvrdog hrskavog mesa, izrazite sočnosti i dobro odnosa šećera i kiselina. Ja vjerujem da će se s godinama biti još novih sorti. Uvijek kad jedete jabuku sjetite se da treba probati i neku drugu sortu da dobijete osjećaj kvalitete.
Koja je najpopularnija sorta jabuke u Hrvatskoj?
U RH postoji svega nekoliko komercijalnih sorti koje se uzgajaju u intenzivnim nasadima: ‘Golden Delicious’, ‘Gala’, ‘Idared’, ‘Jonagold’, ‘Fuji’, ‘Braeburn’, ‘Granny Smith’…
Protekle dvije godine provedeno je istraživanja koje je potaknuo Gospodarski list a sudjelovali su i članovi Hrvatske voćarske zajednice, Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, Hrvatske agencije za poljoprivrednu i hranu, Poljoprivredna zadruga Jabuka i Agronomski fakultet, tijekom kojeg je utvrđivana fizikalno-kemijska i senzorska analiza plodova. Rezultati su pokazali da je po kvaliteti sorta ‘Fuji’ među vodećima, a interesantno da su se rezultati provedenih analiza poklopili i s rezultatima degustacije potrošača kojima je to također bila najbolja sorta. No svakako ima i drugih kvalitetnih sorti visokog potencijala.
Je li istina da koštice jabuke sadrže cijanid i zašto je tome tako?
Sjemenke jabuka sadrže biljni spoj zvan amigdalin koji se s probavnim enzimima pretvara u otrovni cijanid. Otrov će se ispustiti u organizam, ako se sjemenke usitne prije nego što se progutaju. Jedna sjemenka teško da će naškoditi, ali veće količine mogu izazvati probleme. Rizik od trovanja cijanidom iz sjemenki raste ako ih jedu djeca ili osobe sitnije građe i manje tjelesne mase.
Gdje sve može rasti stablo jabuke, koliko može ,,živjeti“ i do koje visine naraste?
Jabuka može uspješno rasti na područjima umjerene klime, no za uspješan uzgoj dozrijevanje i kvalitetu ploda važni su povoljni uvjeti tla, klime, položaj terena, agrotehnika i brojni drugi čimbenici.
Životni vijek jabuke ovisi o brojnim čimbenicima: kroz život prolazi kroz tri perioda: mladosti, rodnosti i starosti. Nijedno razdoblje nije toliko vremenski ograničeno U intenzivnim nasadima nakon određenog broja godina kada rodnost počne padati stabla se obično krče zbog neisplativosti proizvodnje, no životni vijek stabala u ekstenzivnim nasadima može biti nekoliko desetaka pa i preko stotinu godina…
Visina stabla jabuke ovisi o starosti, a prvenstveno ovisi o podlozi na kojoj raste, ako je na slabo bujnim podlogama visina je 2 – 3 metra, a na bujnim i preko 10 metara….
Zašto je zdravo jesti jabuke? Koje su njezine blagodati za ljudski organizam?
Jabuke sadrže brojne hranjive i nutritivno vrijedne tvari. Osim vitamina, minerala sadrže i posebnu skupinu spojeva npr. polifenole koji pozitivno utječu na ljudsko zdravlje i stoga potičemo ljude da jedu jabuke.
Trebamo li oguliti kožicu prije nego što pojedemo plod jabuke?
Istraživanja su pokazala da u kožici ploda jabuke ima više hranjivih tvari nego u mesu. Važno je porijeklo uzgoja jabuke… Danas se u intenzivnoj proizvodnji jabuke moraju puno prskati, ali i poštivati vrijeme od prskanja do prodaje odnosno konzumacije tako da ne bi trebalo biti problema s ostacima pesticida te se mora plod dobro oprati prije jela ili prerade. Međutim svakako bi preporučila da se konzumiraju jabuke iz ekološkog uzgoja ili tradicionalne sorte koje se ne prskaju, a plodove komercijalnih sorti prije jela treba dobro oprati vodom. Nekim ljudima kožica smeta kod konzumacije te je iz tog razloga ogule, ali iz mog odgovora možete zaključiti što je bolje.
Postoji li neka vrsta jabuke koja ima neku neobičnu boju, ili su sve u nijansama crvene, žute i zelene i zašto postoje razlike u bojama?
Boja ploda potječe od biljnih pigmenata klorofila, karotenoida i antocijana – u početku su svi plodovi zeleni zbog toga što prevladava pigment klorofil, a kasnije dolazi do degradacije klorofila i veće sinteze drugih pigmenata pa plodovi poprime boju ovisno o genetskom svojstvu sorte. Antocijan, daje crvenu boju (od crvenkaste do ljubičaste) koji se nalazi u kožici ploda, čiji se sadržaj povećava više od pet puta tijekom dozrijevanja kod nekih sorti.
Na razvoj boja kod plodova značajno utječu i uvjeti uzgoja, znači jesu li stabla jabuke na osvjetljenom položaju, ima li krošnji dovoljno svijetla i sl.
Većina sorti ima plodove crvene, žute i zelene boje s različitim postotkom zastupljenosti osnovne (zelene) i dopunske boje (crvene, žute). Ima u svijetu nekoliko specifičnih sorti što se tiče boje ploda – npr. sorta ‘Black Diamond’ ili Crni dijamant koja se uzgaja u planinama Tibeta čiji su plodovi crno odnosno tamno ljubičaste boje ali naravno jedan takav plod košta kao nekoliko kilograma običnih jabuka a ne znači da je hranjiviji. Postoji i sorta ‘Arkansas Black’.
Što je to Svjetski dan jabuka i zašto ga obilježavamo?
I jabuka zahvaljujući svim svojim pozitivnim svojstvima ima svoj dan u godini što govori o njenoj veličini. Upravo se 20. listopada obilježava Svjetski dan jabuke, a sve je započelo 1990. godine u Londonu s ciljem promicanja zdravstvenih kvaliteta jabuke, poticanja konzumacije i demonstracije mnogobrojnih sorti. Jabuka je predstavljena kao simbol kulturne i genetske raznolikosti koju je neophodno očuvati, a s vremenom su tradiciju obilježavanja Svjetskog dana jabuke i drugdje u svijetu prihvatile brojne škole, restorani, organizacije i udruge promičući tako važnost jabuke u zdravlju i prehrani ljudi.
Lijepo je od vas da promovirate blagodati kraljice voća među mladima. Na koji način to činite i zašto je to važno?
S obzirom da sam i sama majka dviju djevojčica, sve je krenulo nekako spontano još dok su one išle u vrtić kada sam bila pozvana da predstavim svoje zanimanje i upravo povodom Dana jabuke znala sam održati djeci neko predavanje o jabuci a potom smo i zasadili sadnicu da se djeca nauče brinuti i doživjeti kako raste stablo i nastaju plodovi. Reakcije roditelja bile su odlične i bili su oduševljeni činjenicom koliko su trogodišnjaci naučili o jabukama. Isto se nastavilo i u školi kroz održavanje radionica, zatim promocijom na Danu otvorenih vrata Fakulteta, Danu očaranosti biljkama, a isto tako ovdje na Zavodu održavajući brojne radionice i individualne posjete učenika iz obližnjih škola. Sve sam to odrađivala volontirajući jer smatram kako je upravo ključno mlađoj populaciji usaditi znanje o voćnim vrstama i voću kao izvoru zdravlja za ljudski organizam. Važno je da djeca saznaju nešto više o svakodnevnim stvarima koje susreću i konzumiraju, a isto tako važno je pobuditi svijest i širiti informacije o načinu uzgoja, sortimentu, kvaliteti ploda i značaju jabuke u ljudskoj prehrani i naravno važno je promovirati struku.
Koja Vam je najdraža poslovica ili izreka o jabukama i zašto?
Ima puno poslovica i izreka svima dobro poznatih kao što su „Jabuka ne pada daleko od stabla”, „Jedna jabuka na dan doktora iz kuće van“, „Crv ne čini jabuku“, ali meni najdraža je ova „Rumena si kao jabuka“ – jer me to podsjeća na moju učiteljicu u osnovnoj školi koja mi je uvijek znala reći kako sam „Rumena k’o jabučica“. I to mi se podsvjesno provlači kroz cijeli život i možda je i to nekakva veza s mojim zanimanjem.
Gabi Pavlović