Grad Zagreb je u kolovozu 2025. godine pokrenuo još jedan projekt oko kojeg su mišljenja građana podijeljena. Riječ je o projektu uvođenja javnog sustava bicikala pod nazivom Bajs. Iako je cilj projekta poticanje održive mobilnosti i smanjenje prometnih gužvi, u javnosti su se ubrzo pojavile i brojne kritike.
Bicikli u potocima i na krovovima
U listopadu 2025. godine na Facebook stranici udruge Zelene i plave Sesvete pronašli smo objavu u kojoj se navodi kako su pojedinci neodgovorno postupali s javnim biciklima te ih bacali na neprimjerena mjesta, poput potoka, krova nadstrešnice autobusne stanice ili klupe u parku. Upravo su nas takve objave potaknule da detaljnije istražimo projekt Bajs i pokušamo odgovoriti na pitanje zaslužuje li on pohvale ili ipak „pedalu“.
Što je to uopće Bajs
Grad Zagreb je 26. kolovoza 2025. uveo novi sustav javnih bicikala pod brendom Bajs, koji u punoj fazi obuhvaća ukupno 2.000 bicikala raspoređenih na 180 službenih stanica diljem grada. Kako bi se bicikli sigurnije uklopili u postojeći prometni sustav, projekt se uvodi postupno. U prvoj fazi građanima je bilo dostupno 500 bicikala na 40 odabranih lokacija, a broj bicikala i stanica postupno će se povećavati u skladu s potrebama korisnika.
Vrijednost ugovora za uspostavu i održavanje sustava iznosi oko 9,3 milijuna eura bez PDV-a za razdoblje od četiri godine. Važno je naglasiti da Grad Zagreb nije kupovao bicikle po toj cijeni, već je ugovorena usluga postavljanja, upravljanja i održavanja sustava javnih bicikala (što opovrgava kritiku nekih da je svaki bicikl plaćen 6000 eura). Unatoč tome, u javnosti su se pojavile kritike vezane uz ukupni trošak projekta, opravdanost ulaganja te pitanje je li Bajs stvarna potreba građana ili tek politički projekt. Grad navodi kako će se trošak smanjivati jer se 70 % prihoda ostvarenih od najma bicikala vraća Gradu.
Što kažu stručnjaci
Kako bismo dobili stručno mišljenje, razgovarali smo s prometnim stručnjakom Deanom Lalićem. Od njega smo saznali da je sustav javnih bicikala dio šire gradske strategije usmjerene na poboljšanje kvalitete života, smanjenje zagađenja i razvoj održivog prometa. Također nam je objasnio da sustav Bajs omogućuje takozvani intermodalni prijevoz, odnosno kombiniranje bicikla s drugim oblicima javnog prijevoza poput autobusa, tramvaja i vlakova. Na taj se način smanjuje korištenje automobila i prijevoz na fosilna goriva.
Još nam je rekao da su bicikli prepoznatljive plave boje, opremljeni košaricom, a dio njih ima i dječju sjedalicu. Stanice su postavljene na lokacijama koje prate glavne smjerove kretanja građana, u blizini javnog prijevoza, škola, sportskih objekata i gusto naseljenih područja. Cijena pola sata vožnje iznosi 0,50 eura, mjesečna pretplata 5 eura, dok godišnja pretplata iznosi 30 eura. Sustav je dostupan 24 sata dnevno, a bicikli se redovito servisiraju. Nakon što sustav u potpunosti zaživi, postoji mogućnost proširenja za dodatnih 1.000 bicikala. Dean Lalić ocjenjuje ovaj projekt pozitivnim projektom jer se njegovim uvođenjem Zagreb pridružuje europskim gradovima poput Beča, Berlina i Budimpešte koji već imaju slične sustave mikromobilnosti.
Koji je stav naših učitelja
Kako bismo saznali što o projektu misle odrasli u našem okruženju, proveli smo anketu među učiteljima Osnovne škole Vugrovec-Kašina. Rezultati su pokazali da 40 % ispitanika bicikl koristi nekoliko puta godišnje, dok čak trećina ispitanih uopće ne vozi bicikl. Od onih koji bicikl koriste, 65 % koristi ga isključivo u rekreativne svrhe, dok ga nitko ne koristi kao prijevozno sredstvo za odlazak na posao. Čak 86 % ispitanika čulo je za projekt Bajs, a više od 75 % ima pozitivno mišljenje o njemu. Nitko od ispitanih nije još isprobao Bajs, ali trećina ispitanika planira ga isprobati.
Učitelji su kao prednosti projekta naveli poticanje korištenja bicikla umjesto automobila, doprinos tjelesnoj aktivnosti građana, rasterećenje prometa te pozitivan utjecaj na okoliš. Mnogi smatraju da je projekt dobra prilika za turiste i popularizaciju nemotornih vozila te da bi mogao smanjiti prometne gužve, osobito tijekom ljetnih mjeseci. Pohvaljena je i jednostavna aplikacija te dostupnost usluge svima. Ipak, pojavila su se i negativna mišljenja, poput tvrdnji da se novac mogao bolje uložiti te da je trošak velik u odnosu na stvarni učinak projekta. Također velika većina ispitanih smatra da ovaj projekt sigurno neće riješiti problem prometa u Gradu.
Anketirani učitelji kao najveće prometne probleme Zagreba navode loše stanje cestovne infrastrukture, prevelik broj automobila, preuske i oštećene prometnice, neredovit i nepouzdan javni prijevoz te nedostatak biciklističkih staza. Spominju se i brojna gradilišta koja uzrokuju gužve, ali bez vidljivih poboljšanja nakon završetka radova, kao i loša kultura vozača.
Kao moguća rješenja predlažu veća ulaganja u prometnu infrastrukturu, izgradnju novih prometnica i biciklističkih staza, češći i jeftiniji javni prijevoz, bolju željezničku povezanost, usklađivanje semafora te popularizaciju biciklističke kulture. Neki ističu i potrebu za većim brojem pješačkih zona, danima bez automobila te češćim korištenjem javnih bicikala poput Bajsa.
Na kraju, ostavljamo čitateljima da sami zaključe zaslužuje li projekt Bajs pohvale ili pedalu te je li novac građana dobro uložen. Možda je bicikala čak i malo previše – toliko da su ih, kako kažu neki, počele „voziti i ptice“, pa su završili i u potoku u Sesvetama dok su im ispali u letu.
Mateo Igrc