Pod krilaticom našeg projekt Mislimo jedni na druge obilježili smo Dan kruha. Tjedan dana prije priredaba koje su se održale 20. 10. 2017., skupljali smo: brašno, šećer, sol, rižu i još mnogo toga za pučku kuhinju na Kaptolu. Kao i prethodnih godina, mnogi su se odazvali te smo uz njihovu pomoć uspjeli napuniti kombi. Uz namirnice našli su se i kolači za koje se opet zahvaljujemo roditeljima. U pučkoj kuhinji dočekali su nas raširenih ruku i s osmijehom na licu. Uspjeli smo prenijeti sve te namirnice i kolače iz kombija u skladište zbog čega su nas i nagradili obilaskom.
Prvo smo otišli u blagavaonu gdje smo se okrijepili i malo zasvirali. Nakon toga pogledali smo i crkvu koja je bila prelijepa. U toj crkvi prikazana je i pjesma stvorova svetoga Franje po kome je i dobila ime. Upoznali smo par sjemeništaraca koji su nam malo pojasnili kako je to živjeti bez roditelja i uz strog raspored. Svakoga dana na nogama su već u pola sedam, deset do sedam je molitva te doručak nakon kojega svi kreću na svoju stranu. Ponovno se okupljaju u pola tri kada je ručak nakon kojega sjemeništarci imaju predah od škole i obaveza. U četiri i dvadeset griju stolice sve do šest kada se okupe u crkvi na misi. Nakon mise odlaze na večeru. Nakon večere uče do devet, pomole se te kreču na počinak. Rekli su kako je veoma teško na početku odvojiti se od roditelja i prihvatiti ovakav raspored, no za Boga učinit će sve. Srdačno nas pozivaju da se ponovno vratimo i možda netko u bliskoj budućnosti i ostane.
Nadia Popović