Stigao je i taj dugoočekivani dan. 27. travnja 5. razredi i šestaši, koji također uče njemački jezik, išli su u Austriju, odnosno, u mali gradić Klagenfurt u pratnji svojih razrednika i profesorica njemačkog jezika Mateje Matković i Irene Đerđe koje su i organizirale ovu zanimljivu terensku nastavu za nas učenike koji učimo njemački jezik. Krenuli smo oko 6:45 pa smo prvo išli po Vugrovec i kad smo ih oko 7 sati pokupili stvarno smo krenuli. Mogli smo sjediti kako želimo pa smo se ja i moj prijatelj s sjeli negdje oko sredine, a šestaši su sjedili skroz iza. Od Kašine je bilo lagano sve do Zagreba, dok nas je tamo zatekla mala gužva. Nije bila baš velika, ali gužva je gužva. Kada smo prošli Zagreb, nije bilo gužve sve do obilaznice Ljubljane. Tada je tamo bio sudar tako da se stvorila ogromna gužva jer se bližio Praznik rada pa su ljudi htjeli vidjeti svoje voljene. Tamo smo također stali na benzinsku jer smo trebali ići na WC, nešto pojesti i slično. Nakon toga smo išli dalje. Na kraju je bila tolika gužva da smo ipak morali ići kroz Ljubljanu. Kada smo bili na granici s Austrijom, bilo mi je jako fora što je granica bila u tunelu. Poslije granice smo se svega vozili 20 minuta, a tada sam kroz prozor vidio Minimundus. Ispred ulaza smo svi dobili karte i ušli unutra. Tamo je bilo predobro. Mogli smo vidjeti mnoge poznate građevine svijeta koje su izgledale identično kao prave, samo su bile umanjene. Od Eiffelovog tornja do Taj Mahala. Apsolutno sve. Nažalost, baterija mi se ispraznila, ali sam sve uspio fotografirati. Jako mi se svidjela crkva Sv. Marka koja uz istarski svjetionik predstavlja našu zemlju.
U parku Minimundus smo imali sat i pol slobodno. Tamo je bio restoran, suvenir shop i još mnogo toga zanimljivoga. Kada smo završili tamo, zaputili smo se prema centru grada koji je bio jako zanimljiv. Tamo je bilo starih građevina i povijesnih priča koje možeš pričati cijeli dan i noć. Tamo smo također imali 30 minuta slobodno. Nije mi se dalo, ali sam tamo našao 15 € na podu pa sam se predomislio u vezi toga. Kada smo tamo bili gotovi, išli smo u McDonald’s i krenuli doma. Negdje u Sloveniji smo opet stali na benzinsku za popiti jesti i pojesti. Vozili smo se doma dva i nešto sata i tako stigli doma. Na povratku je bilo zabavno: smijali smo se i zezali. Sve u svemu, bilo je jako zabavno i definitivno bih ovo još puno puta ponovio.
Fran Kolenković