U gradu Zagrebu postoji veliki problem s razvrstavanjem otpada. Odlagalište na Jakuševcu je već odavno trebalo biti preseljeno. Dok se to ne riješi, nova vlast pokušava uvesti red na razne načine. Uskoro planiraju izgraditi preko sedamsto polupodzemnih spremnika po cijelome gradu, Grad financira postavljanje tipiziranih boksova za stambene zgrade, a već više od dvije godine, točnije od 1. 10. 2022. obavezna je upotreba plavih ZG vrećica. Na stranicama Čistoće piše da su ZG vrećice dio novog, pravednijeg i održivijeg modela prikupljanja miješanog komunalnog otpada u gradu u kojem svaki korisnik plaća samo za količinu otpada koju proizvede.
Jesu li ZG vrećice opravdale svoju svrhu?
Direktor Čistoće, Davor Vić krajem rujna 2024. godine izjavio je da su plave vrećice ispunile svoj cilj i da kvantitativni podaci o njihovoj prodaji to i potvrđuju: 40 milijuna vrećica prodano je u dvije godine. Ipak postoji i manji broj građana koji još uvijek nije prihvatio ovaj model pa su nakon potvrde ustavnosti počela i kažnjavanja neodgovornih građana. U kućama je lako utvrditi koristi li netko vrećice ili ne, dok je to u stambenim zgradama puno teže i nije pošteno kažnjavati kolektivno i tu dolazi do problema.
Kako mi stojimo s plavim vrećicama?
Mi smo napravili anketu s našim učenicima i učiteljima OŠ Vugrovec-Kašina da vidimo je li ta mjera uspješna iz njihove perspektive. Našu anketu ispunilo je 60 ispitanika.
Od 60 ispitanika 93,3 posto koristi ZG vrećice. Četvrtina ispitanika koristi kombinirane veličine vrećica, dok jedna trećina koristi one najmanje od 10 litara, a trećina one od 20.
Pola ispitanika nije briga za izgled ZG vrećica, odnosno svejedno im je kako će izgledati. Što se tiče količine vrećica koje iskoriste u jednom tjednu, pola ispitanika koristi samo jednu vrećicu tjedno što ukazuje na to da se količina miješanog otpada sigurno smanjila u tim kućanstvima. Dvije trećine ispitanika priznaje da ima manje miješanog otpada, a jednoj trećini je podjednaka količina. Tri četvrtine ispitanika reciklira više otkad su uvedene ZG vrećice. 80 posto ljudi navodi da je razlog što recikliraju više taj što im je stalo do okoliša, a 12 posto to čini radi izbjegavanja kazni.
Pola ispitanika misli da su ZG vrećice dobra ideja, a pola misli da nisu.
Mišljenja o projektu su podijeljena. 25 posto ispitanika je ocijenila ZG vrećice ocjenom 5, a čak 20 posto su ZG vrećice ocijenili nulom. Na pitanje kako bi oni riješili problem otpada u Zagrebu bilo je dosta zanimljivih odgovora. Neki ispitanici bi uveli veće kazne. Jedan je duhovito odgovorio: „Kad dođem na vlast, vidjet ćete!“. Drugi ispitanici predlažu sortirne centre i napredne tehnologije, poput spalionice u Beču ili energane. Neki su naveli da je problem i u rijetkom odvozu otpada pa bi ga povećali na 3 puta tjedno. Još neki od prijedloga su: podzemni spremnici uz sustav kružne ekonomije, uvođenje nagrade za pravilno odvajanje umjesto kazni za nepravilno. Zanimljiv je i sljedeći komentar: „Ne znam, ali ove vrećice su preskupe i sve mi se čini da završe na istom mjestu gdje i plastika i papir. A ako ćemo ekološki, kako su ZG vreće ekološke kad su plastične? Znači po tome ne odvajamo plastiku od ostalog komunalnog otpada. Imamo kante i zašto ne bismo stavljali komunalni otpad u njih pa ne bi bilo plastike. Nabili su cijenu tim vrećicama, a i dalje ne radimo odvajanje kad su i one plastične.“
Što kaže struka?
Za mišljenje o uspješnosti ovoga projekta pitali smo i Hrvoja Dokozu, bivšeg zamjenika ministra zaštite okoliša i prirode. Na početku nam je rekao da smatra da je projekt kao projekt inicijalno trebao infrastrukturu kako bi se mogla vršiti kontrola korištenja vrećica s obzirom na to da vrećice uvode fiksni i varijabilni dio naplate, a samim time i mogućnost da se plaća manje za one koji odvajaju te da bi oni koji odvajaju otpad bili nagrađeni. Ideja je da se unutar vrećica može stavljati praktički sve. To znači da oni koji ne žele odvajati plaćaju na neki način kasniju uslugu sortirnica koje bi to odvojile za njih i zato oni plaćaju više, međutim zakonska regulativa vezana uz kažnjavanje višestambenih objekata ne dozvoljava kažnjavanje bez utvrđivanje točnog krivca koji je skrivio, to jest koji je bacio vrećicu mimo propisa. Samim tim kažnjavanje nije moguće i ovaj sustav praktički je ostao bez mogućnosti penalizacije. Nešto malo se kažnjavalo za otvaranje vrećica i pronalaženje nekakve dokumentacije unutar vrećice. Ono što bi bilo dobro rješenje su podzemni i polupodzemni kontejneri gdje je mogućnost identifikacije prilikom ubacivanja vrećica moguća, to jest postoje kartice koje su podijeljene u većem dijelu Donjeg i Gornjeg grada pa je tu situacija puno bolja i samim time su tu vrećice napravile određeni uspjeh. Što se tiče samih vrećica, ne smijemo biti posebno negativni jer se postotak odvajanja otpada jako podigao. Uvođenje vrećica nije potpuni uspjeh zbog nedostataka infrastrukture, no ipak su učinile određeni pomak.
Vrijedi li to sve?
Situacija u gradu s otpadom daleko je od idealne. Svakodnevno možemo svjedočiti velikom broju nepropisnog odlaganja i mnogim ilegalnim deponijima. ZG vrećice zasigurno nisu riješile problem u Gradu, ali ako su barem malo potaknule građane da više recikliraju, ne možemo reći niti da su potpuni promašaj.
Mateo Igrc