U našoj školi aktivno provodimo razne preventivne aktivnosti. U petak, 13. 2., za učenike 7. razreda održana je radionica na temu psihološke otpornosti pod nazivom „Štit otpornosti“, u organizaciji Centra za zdravlje mladih.
Predavanje o mentalnom zdravlju

U petak, 13. 2., imali smo predavanje o mentalnom zdravlju. Umjesto sata Tjelesne i zdravstvene kulture, došli su nam naš psiholog Ivan Kuliš i psihologinja iz Centra za zdravlje mladih koja nam je govorila i podučavala nas o mentalnom zdravlju. Dotaknula se dubokih tema poput skrivanja osjećaja, stereotipa i normaliziranih mišljenja, depresije, stresa i slično.
Najprije nam je objašnjavala kako ne bismo trebali skrivati svoje osjećaje i povlačiti se u sebe jer to može dovesti do narušavanja mentalnog zdravlja, a u nekim slučajevima i do depresije. Umjesto toga, trebamo se povjeriti osobi kojoj vjerujemo, popričati s njom te iznijeti svoje osjećaje, a ne nakupljati ih i skrivati u sebi. Ta osoba od povjerenja može biti netko iz obitelji, bliski prijatelj, pedagog ili neki od učitelja u školi.
Osim razgovora, istaknula je kako je dokazano da jednostavan zagrljaj osobe koju volimo može znatno poboljšati naše raspoloženje. To ne mora nužno biti osoba – to može biti i kućni ljubimac. Povezanost između čovjeka i njegova ljubimca je stvarna te samo provođenje vremena s ljubimcem može pozitivno utjecati na raspoloženje.
Stereotipi o emocijama
Govoreći o skrivanju emocija, objasnila je stereotipe prema kojima muškarci moraju biti „jači“ i „ne pokazivati svoje emocije“, poput tuge ili straha, samo zato što su muškarci. To, naravno, nije istina. Bez obzira na spol, nitko se ne bi trebao smatrati „mentalno snažnijim“ niti bi mu trebalo biti uskraćeno pravo na pokazivanje emocija.
Kod žena se, pak, često pojavljuju stereotipi da „ne smiju pokazivati“ ljutnju te da su dramatične. Ni to nije istina. Često se normalizira mišljenje da muškarci smiju pokazivati ljutnju, a žene ne, dok žene smiju pokazivati tugu i strah, a muškarci ne. To nije točno – svi imaju jednako pravo na izražavanje svojih emocija. Upravo uvjerenje da „muškarci ne bi trebali pokazivati tugu i strah“ jedan je od čestih razloga depresije kod muškaraca.
Kako pomoći osobi u poteškoćama
Poučila nas je i kako možemo pomoći osobi koja nam se povjeri. Objasnila je kako razgovarati, što reći, a što nikako ne bismo smjeli reći kada nam netko govori o svojim problemima.
Primjeri rečenica koje ne bismo trebali govoriti su: „Bit će bolje!“, „Osjetljiv/a si!“, „To ti je samo u glavi!“, „Drugima je gore!“ Ako se netko utapa na šest metara dubine, a netko drugi na dvanaest, oboje se utapaju.
Ono što bismo mogli učiniti jest nježno pitati osobu kako se osjećala u situaciji koja je muči, što je točno muči i kako joj možemo pomoći.
Briga o sebi i suočavanje s poteškoćama
Psihologinja nam je pokazala i primjere aktivnosti koje mogu poboljšati raspoloženje i motivaciju, poput vježbanja, šetnje na svježem zraku, hladnog tuširanja i slično. Ako se ne želimo nekome povjeriti, svoje misli i osjećaje možemo zapisati u dnevnik ili na papir – i to može napraviti veliku razliku.
Osim o depresiji i skrivanju emocija, govorila je i o tremi, paničnim napadajima i anksioznosti te o tome kako pomoći osobi koja prolazi kroz panični napadaj. Primjerice, možemo joj pomoći primjenom metode 5-4-3-2-1, zagrliti je i potaknuti da se smiri.
Na kraju sata podijelili smo se u parove. Jedna osoba dobila je papir s primjerom čestog problema, a druga pitanja koja može postaviti, rečenice koje može izgovoriti te primjere onoga što ne bi smjela reći. Jedna je osoba glumila osobu s problemom, a druga osobu koja joj želi pomoći razgovorom.
Želimo više ovakvih radionica
Ova radionica bila je vrlo poučna. Mislim da je nekima promijenila mišljenje o tome kako muškarci „ne bi smjeli pokazivati emocije“ ili kako žene „ne bi smjele“ pokazivati ljutnju. Također nas je naučila kako pomoći osobi koja želi razgovarati o svojim problemima – što reći, a što ne.
Smatram da bismo trebali imati više radionica usmjerenih na mentalno zdravlje jer nikada ne znamo kroz što drugi prolaze. Mnogim osobama potrebna je upravo takva podrška – razgovor i možda samo jedan jednostavan zagrljaj. Nikada ne znamo što se događa u tuđim mislima – osoba koja se stalno smije i djeluje sretno iznutra može se osjećati potpuno drugačije.
Nikol Salopek