Jedan od gorućih ekoloških problema je jednokratna plastika. Ako ovako nastavimo, za trideset godina u morima ćemo imati više plastike nego ribe…
Svake godine ljudski rod proizvede prosječno 280 milijuna tona plastike. Od te se količine reciklira samo 5,7 milijuna tona. Kako ćemo promijeniti te brojke, ako se u jednoj obitelji svakog dana napravi 1,8 kg smeća? Je li istina da svaki komad plastike još uvijek postoji? Pokrivajući više od 70 posto našeg planeta, oceani su među najvrjednijim prirodnim resursima na Zemlji, a mi ih tako lako uništavamo. Jeste li uopće čuli za pojam mikroplastike?
Najveći zagađivač
Plastika je daleko najveći zagađivač planeta. Samo jednom komadu plastike treba od 100 do 1000 godina da bi se razgradila. Zbog tako dugog perioda koji plastika treba da bi se do kraja razgradila, moguće je da svaki proizvedeni komad plastike danas još uvijek postoji. Bez plastike, život bi bio skoro pa nezamisliv. Možda jednog dana u budućnosti plastike više neće biti, ali zasad plastiku koristimo za svašta jer je ona po svojim svojstvima izvrstan materijal za ambalažu, ali nažalost, vrlo štetan za okoliš.
Plastika koja se razlaže na kisik
Postoje različite vrste plastike, a neke od njih su biorazgradive. Bioplastika se može kompostirati, to jest razgraditi u posebnim uvjetima. Oxo-biorazgradiva plastika je napravljena tako da se raspada na otvorenom prostoru, za sobom ne ostavljajući štetne ostatke.
Blambalaža
Jeste li ikada čuli za BLAMBALAŽU? Ako niste, to je stranica na Facebooku koja poziva da objavljujete artikle zapakirane u ambalažu koja nije ekološki prihvatljiva uz #blambalaža. Njihov cilj je potaknuti proizvođače da počnu razmišljati zeleno i da promisle o učinku koji nepotrebna ambalaža ima na okoliš. Nije u redu kriviti samo nas potrošače što „stvaramo“ plastični otpad. Da proizvođači preuzmu svoj dio odgovornosti i počnu svoje proizvode pakirati u ekološku ambalažu, ili ju gdje je moguće izbace, plastičnog otpada bilo bi drastično manje. Stranica je nastala u sklopu Škole društvene pravednosti Friedrich Erbert.
Nema više slamki?
Smeće se brzo skupi na odlagalištima otpada pa se ona šire, a otpad odbačen u prirodi narušava kvalitetu voda, tla, zraka te štetno utječe na zdravlje živih bića. Kod nas se još uvijek ne reciklira kako treba jer ponestane žutih vreća za plastiku, ljudima se jednostavno ne da razvrstavati, djeca u svojoj sobi imaju samo jednu kantu koji se sadržaj najčešće ne razdvaja kasnije… Što je rješenj? Novčane kazne? Edukacija? U skladu s novom regulativom od srpnja 2021. godine bit će zabranjeni jednokratni plastični predmeti (plastični tanjuri i pribor za jelo, slamke, štapići za uši i baloni). I tada će ljudi početi više koristiti već postojeću alternativu. Također se planira ukidanje tankih plastičnih vrećica. Sve manje ljudi koristi jednokratne plastične vrećice te umjesto njih u trgovinu ponesu platnene vrećice, kolica i sl. Još veći pomak bio bi kada bi se voće i povrće u trgovinama pakiralo u papirnatu ambalažu, tzv. škarnicle.
Zašto ne djelovati prije zakona?
Neki ne čekaju nove zakone i pravilnike, već djeluju i prije nego što se oni usvoje. Postoje odlični primjeri raznih tvrtki, ustanova i sl. koji se donijeli odluke kojima se smanjuje proizvodnja plastičnog otpada. Pulska gradska uprava je iz upotrebe izbacila plastične boce. Klub KSET na svojim koncertima posjetiteljima nudi reusable (višekratne) čaše, umjesto onih plastičnih. Imamo i prvi europski otok bez jednokratne plastike – Zlarin. Sve je više Zero Waste trgovina u kojima se proizvodi prodaju u rinfuzi. U trenutnoj situaciji povećalo se korištenje usluga dostave hrane i tu bi svakako trebalo razmisliti o ambalaži u kojoj se ta hrana dostavlja…. Plastic Free Croatia konzultantska je firma koja besplatno savjetuje tvrtke kako se riješiti plastike. Neke tvrtke su izgradile brand na tome što su ekološki osviještene. Ipak ima promjena, a trebalo bi ih biti još i više.
Izlijevanje nafte nije najveća katastrofa
Oceani i mora prekrivaju više od 70 posto našeg planeta. U njima živi jako puno različitih vrsta životinja. Jedan od problema je i to što čovjek nekontrolirano ribari što je dovelo do drastičnog smanjenja pojedinih vrsta. Jeste li znali da oko pet milijuna tona nafte svake godine završi u oceanima ili da četiri litre motornog ulja mogu zagaditi milijune litara vode? Često možete čuti kako je ogromna katastrofa kada se od nekud izlije nafta, ali to čini samo 12 posto nafte koju ispuštamo u naše oceane. Čak tri puta više nafte odvodi se u more s naših cesta. To je jedan od razloga zašto se predlaže vožnja autobusom ili biciklom umjesto automobilom. Jedan autobus može prevesti onoliko ljudi koliko bi ih stalo u 40 automobila.
U zagađivanju voda veliku ulogu ima i plastika. Istraživanja pokazuju da uzorci morske vode imaju šest puta više plastike nego planktona. Ljudi diljem svijeta su osnovali organizacije od kojih ste možda čuli za The Ocean Cleanup ili 4Ocean… Oni čiste oceane i mora koliko je to u njihovoj mogućnosti. Brojni životinjski organizmi koji obitavaju u moru ili pokraj mora puni su plastike. Ne bismo trebali živjeti u svijetu gdje postoje kornjače sa slamčicama… Ovdje dolazimo do drugog problema, a to je mikroplastika. Mikroplastika je vrsta zagađenja u obliku sitnih plastičnih čestica koji kada se nađu u moru predstavljaju gotovo nevidljiv, ali opasan oblik zagađenja. Ona nastaje zbog usitnjavanja većih komada plastike u moru, kao što je plastična vrećica. Plastiku životinje zamijene s hranom pa ju progutaju. Kasnije im može smetati u probavi ili se mogu ugušiti. Također im se može omotati oko dijela tijela i spriječiti normalan rast i razvoj. Mikroplastika s druge strane nosi druge probleme. Na nju se lagano hvataju kemikalije. Kemikalije se, osim što se sporo razgrađuju, lijepe za plastiku, poput masnoće koju je teško oprati s plastičnog posuđa. Čak su i šljokice mikroplastika i trebalo bi ih koristiti što manje. Svijet bi zapravo bio ljepši i veseliji bez šljokica.
Bitno je ono iznutra…
Ambalaža nije bitna, već ono iznutra… Kako kod proizvoda, tako i u životu. Ako već proizvođače nismo zasad natjerali da njihova ambalaža prestane biti blamaža, zapitajmo se što mi možemo učiniti kako bi naš planet ostao platno koje ne nagrđuje pakiranje jednokratno…
Što mi možemo učiniti?
– reciklirajte, ali to nije dovoljno
– umjesto plastičnih jednokratnih boca koristite staklene boce ili termosice koje ćete moći koristiti sve dok vam ne puknu
– koristite papirnate ili platnene vrećice umjesto plastičnih, platnene ćete moći i prati
-zamijenite plastične posude staklenima, samo se sjetite koliko će biti lakše oprati ih kasnije
– napravite svoja sredstva za čišćenje, uvijek ćete naći neki recept na internetu
– upcycling – od proizvoda od plastike načinite novi uporabni predmet ili dekoraciju te mu time i povećajte vrijednost
– ne kupujte proizvode od plastike, postoje i drvene četkice za zube, štapići za uši te višekratne slamčice od aluminija i sl.
– kupujte u Zero Waste dućanima, a odjeću u Second Hand trgovinama
– i pelene imaju alternativu
– nosite platnene maske, a ne jednokratne
Učenici 8. a i 8. b razreda osmislili su neke zanimljive slogane kojima je tema plastika.
Plastika je ambaLAŽNA!
Plastika u žute vreće,
razvrstavaj svoje smeće!
Svrstavaj smeće,
Zemlja zbog tebe patit’ neće.
Plastiku manje koristi,
rješenja nova smisli!
„Razvrstavaj otpad“ – učila me mama,
pa će oko smeća biti manja drama!
Neka plastici dođe kraj,
više ju ne konzumiraj!
Smanjimo plastično
poboljšat ćemo okoliš drastično!
Nije znanstvena fantastika,
katastrofalna je plastika!
Plastike je mnogo,
zato razvrstavaj strogo!
Zemlja je prekrasno platno
koje nagrđuje pakiranje jednokratno.
Nemoj biti muto,
plastiku svrstaj u žuto!
Već i prvašići znaju tečno
da se plastika razgrađuje vječno!
Želimo kornjače bez slamčica!!!
Kad se više niti jedan galeb ne bi zamotao u plastičnoj vreći,
ne bi bilo kraja našoj sreći.
Plastika je lažna,
planeta je važna!
Ako možeš piće konzumirati,
možeš i bocu reciklirati!
Plastika ozbiljno šteti
i najmanjoj životinjici na planeti.
Elena Tašev