U posljednje vrijeme kod sve više potrošača raste ekološka osviještenost i sve se više kod tvrtki cijeni tzv. ,,zeleno poslovanje”. I sve bi to bilo u redu kada to tvrtke ne bi počele iskorištavati. Kada razne tvrtke javnosti lažu da su ekološki osviještene ili da su njihovi proizvodi ekološki prihvatljivi dolazimo do pojma greenwashing – svojevrsnog ,,zelenog licemjerja”.
Cambridgeov rječnik definira greenwashing kao ,,ponašanje ili aktivnosti koje će uvjeriti ljude da neka tvrtka čini više za zaštitu okoliša nego što se to događa u stvarnosti”
Tvrtke svoje proizvode ili način poslovanja predstavljaju kao dobre za okoliš kako bi privukle više kupaca. Također rade i razne reklame u kojima podupiru svoje tvrdnje navodnim činjenicama i detaljima. Spominju nepostojeće certifikate kako bi proizvode prikazale kao organske, biorazgradive ili ekološki prihvatljive.
Postoje npr. tvrtke koje financiraju sadnju drveća, a istodobno financiraju proizvodnju fosilnih goriva.
Coca-Cola se reklamira kao održiva i ekološki prihvatljiva, a ujedno je najveći zagađivač plastikom na svijetu.
Ipak u greenwashingu predvodi tvrtka Volkswagen koja je svojevremeno lagala da njihovi automobili ne ispuštaju puno štetnih plinova. Taj je skandal zahvatio i druge proizvođače automobila, uključujući BMW i Mercedes-Benz.
Modne tvrtke također prakticiraju greenwashing najčešće kada objavljuju ,,ekološki svjesne kolekcije”, ali ne navode činjenice kojima bi to potkrijepile.
Neke aviokompanije provele su kampanje u kojima su tvrdile da su na putu da postigne nultu neto emisiju do 2050. i da planira koristiti održivo gorivo i električne zrakoplove od 2035. Ali, zrakoplovna se industrija ne može dekarbonizirati bez smanjenja učestalosti zračnog putovanja.
Pakiranja McDonalds’a sadrže toksične kemikalije štetne za okoliš, dok se tvrtka ponosno reklamira kao održiva.
Postoje i tvrtke stvarno imaju ekološke proizvode, ali to je manjak tvrtki za koje mi zapravo mislimo da su ekološke. Možemo biti sigurni da tvrtka ne prakticira greenwashing ako navodi opravdane razloge i ako ne preuveličava svoje proizvode na način da rade nova ,,zelena” pakiranja i puno reklama u kojima ljudima poručuju da su ekološki prihvatljivi.
I na zakonskoj razini ovome se u Europskoj uniji pokušalo doskočiti. Europska komisija je 22. 3. 2023. godine predložila Direktivu o novim pravilima o dokazivanju zelenih tvrdnji (The Green Claims Directive) prema kojoj će potrošači dobiti veću pouzdanost i jasnoću te kvalitetnije informacije za odabir ekološki prihvatljivih proizvoda i usluga.
Mi kao građani možemo javno prozivati tvrtke koje lažu, možemo pisati društvima za zaštitu potrošača i što je najvažnije, kada otkrijemo ,,zelenu prevaru” jednostavno možemo prestati koristiti usluge tvrtke koju smo prozreli.
Lukas Šebek