Nakon izlaska popularne HBO-ove serije, nuklearna elektrana u Ukrajini ponovno je došla u centar pažnje. Organizira se sve više turističkih tura u Zabranjenu zonu i sve je više zainteresiranih posjetitelja…
Svjedočanstvo s vjenčanja
Ukrajinka Viktorija Roginić, majka naših dvoje učenika prisjeća se: „Dana 26. 4. 1986. moja sestra se vjenčala u Kijevu. I ja sam bila na njezinom vjenčanju. Sestra je imala prekrasnu bijelu haljinu i bijeli veo. Dok smo obavili ceremoniju u gradskoj vijećnici, izašli smo ispred napraviti fotografiju. U tom trenutku krenuo je puhati vjetar i počela je padati lagana kišica. Kada je počela padati, svi su bili u nekakvoj crnoj prašini i crnim točkicama. Njena cijela haljina je bila prekrivena crnim rupicama. Nitko se nije obazirao na to dok nismo naknadno saznali…“
Što je zapravo Černobil?
To je nadimak za nuklearnu elektranu Vladimir Iljič Lenjin. Nalazi se u mjestu Černobil u Ukrajini blizu bjeloruske granice. Bila je značajna za opskrbljivanje Ukrajine, tada dijela SSSR-a električnom energijom. 1. reaktor u njoj je napravljen 1976 g. Najbliže naseljeno mjesto bio je gradić Pripjat, danas jedan od mnogih danas mjesta duhova.
Kako i zašto je došlo do eksplozije?
Nuklearna elektrana je radila na nesigurnom RBM reaktoru. Tijekom eksperimenta radnici elektrane nisu pravilno i postepeno smanjivali izlaznu energiju reaktora nego su je, da bi završili testiranje na vrijeme, prebrzo smanjili i tako skoro ugasili reaktor. Kada su shvatili da će se on ugasiti, izvadili su kontrolne šipke iz jezgre te uzrokovali nagli rast izlazne energije i topline pare unutar njega. Tada je došlo da topljenja jezgre reaktora i eksplozije pare koja je raznijela krov 4. reaktora i omogućila da se radijacija vrlo brzo proširi u atmosferu. To se dogodilo 26. 4. 1986. godine u 1 sat i 23 minute.
Prof. J. Paščenko u časopisu Kolo 1997. god. napisao je:
„SSSR je Ukrajinu pretvarao u industrijskog monstruma. Država sa svjetski unikatnom zemljom crnicom postupno je pretvarala u ekološki najzagađeniju sredinu. Čornobiljska nuklearka gradila se u 70-im godinama i dobila je Lenjinovo ime, a njezini su se šefovi natjecali tko će izvijestiti Kremlj o rekordnom povećanju proizvedene električne energije. Nagrade su se dijelile uoči 1. maja pa je nuklearka ubrzano prestrojavala tempo da bi poklonila Kremelju novi rekord. Ukrajinska partija morala je ponovno prednjačiti u služenju Moskvi…“
Saniranje štete
Nakon eksplozije dolaze vatrogasci koji su pokušali ugasiti vatru, ali bez uspjeha. Ogromna vatra je izlazila iz elektrane, a s njom i radioaktivne čestice. Većina likvidatora umrla je odmah ili par mjeseci nakon nesreće od posljedica radijacije. Mjesto je tada osigurano od strane vojske koja je pomagala i oko fizičkog dijela popravka i suzbijanja štete na elektrani.
Zatim su reaktor prekrivali pijeskom i olovom i vatra se ugasila i smanjila se radijacija. Problem je bila radioaktivna voda u spremnicima. 3 ronioca spriječila su da ona otječe u rijeke te tako ne zagadi Dnjepar i cijelo Crno more. Oko 600 000 ljudi iz cijelog SSSR-a sudjelovalo je u sanaciji štete. Nakon što je mjesto osigurano, postavljani su betonski debeli zidovi da bi se spriječio izlazak radijacije.
Švedska je 1. država koja je poslala upozorenje za radijaciju 2 dana nakon havarije. Vrh SSSR-a je za to vrijeme pokušao zataškati katastrofu. Ljudi su na otvorenom u Kijevu slavili 1. maj ne znajući da se tek 130 km od njih dogodila eksplozija nuklearnog reaktora…
Kakve su posljedice?
Radioaktivne čestice brzo su se proširile zrakom i putem oblaka došle u različite dijelove svijeta. Čak 3.2 milijuna ljudi u Ukrajini smatra se oboljelima od posljedica katastrofe. Među njima je i milijun djece. Procjenjuje se da je katastrofa uzrokovala smrt 200 – 400 tis. ljudi. Evakuirano je oko 200 000 ljudi iz vlastitih domova. Mnogi su otišli uzevši samo najosnovnije stvari ne znajući da se više nikada neće vratiti. 30 km radijus je tzv. Zabranjene zone. Zatrovane površine ukrajinske crnice, inače najplodnije zemlje svijeta, zauzimaju više od 50 tis. km 2. U tom području nalazi se više od 2000 gradova i sela.
Mnogi znanstvenici smatraju da je veći broj djece rođen s deformacijama zbog Černobilske katastrofe i veći je broj oboljelih od karcinoma.
2017. dovršen je sarkofag koji pokriva uništeni 4. reaktor. To je omotač koji je postavljen nad uništenim reaktorom. Cilj mu je spriječiti širenje daljnje radijacije. Utrošeno je više od 2 milijarde eura za tu golemu konstrukciju, čeličnu kupolu široku 275 m, visoku 110 m i tešku 36 000 t. To je privremeno rješenje koje bi trebalo trajati bar 100 god.
Zašto turisti posjećuju takvo stravično mjesto ?
Ljeti Černobil posjeti prosječno 200-injak turista. Nakon serije, broj se i povećao. Smatram da ljudi odlaze na takvo mjesto iz jednostavnog razloga, a to je čista ljudska radoznalost i adrenalin. Ako želite odati počast žrtvama, postoji dostojanstvenije mjesto za to učiniti.
Ukrajinski nacionalni muzej Černobil
Muzej se nalazi u Kijevu u Ukrajini. Tomislav Pavić, ukrajinist, s nama je podijelio dojmove nakon posjeta muzeju: „Prvi put sam posjetio ovaj muzej prije nekih 15-ak godina i tada doživio onaj osjećaj koji je velika većina civiliziranog svijeta prvi puta osjetila nakon gledanja serije. Bio sam 3 puta u tom muzeju jer sam pokušavao dovesti što više ljudi tamo, ne bi li osjetili golemost tog osjećaja koji je kod mene bio uvijek jednako intenzivan… Zadnji posjet nakon odgledane serije, bio je drugačiji i nekako hladnokrvniji i racionalniji ali opet intenzivan i poseban… Otišao bih ja u Černobil, ali mi moja draga supruga ne da…“
Zanimljivosti:
Čornobylj znači divlji pelin (Artemisia vulgaris).
Prva vijest i upozorenje za Hrvatsku stigla je tek 28. 4. s Radija 101. Nakon što je Alice Bauman objavila tu prevažnu vijest za javnost, nazvali su je i zaprijetili da će je strpati u zatvor…
Zaustavljeni kotač u lunaparku u Černobilu jedan je od simbola Černobila. Trebao je biti pušten u pogon upravo na Prvi maj te godine…
Količina zračenja najmanje je 100 puta snažnija od zračenja ispuštenog atomskim bombama bačenim na Nagasaki i Hiroshimu.
2015. Svetlana Aleksijevič, bjeloruska autorica dobila je Nobelovu nagradu za knjigu Černobilska molitva. Knjiga se sastoji od svjedočanstava preživjelih koji su ispričali svoje traume vezane uz Černobil. Djelo je prevedeno i na hrvatski.
Novi sarkofag je najveća pokretna konstrukcija dosad izrađena na Zemlji.
2019. 1. put je postavljeno božićno drvce u Pripjatu. Ukrasi su bili stare igračke i slike djece.
Gljive pomoću melanina upijaju radioaktivne tvari i to utječe na njihovu veličinu.
U Zabranjenoj zoni odavno je zabranjeno branje povrća, voća, a pogotovo gljiva i bobičastog voća, ali mnogi su zanemarivali ovo upozorenje.
Sela s drvenim kućama su doslovce zakopali nakon havarije, a tim činom dobili su jedno od najzagađenijih tla na svijetu.
Trenutno je u Černobilu zaposleno preko 2000 ljudi.
Dr. Hebrang tvrdi da i dan danas kod nas dio ljudi obolijeva od malignih bolesti zbog tadašnjeg zračenja koje je izazvala eksplozija 4. reaktora u Černobilu.
Martin Bogdanović
fotografije: Tomislav Pavić, prof. (sve su snimljene u Ukrajinskom nacionalnom muzeju u Černobilu)