Što je prigorje?
Prigorjima se obično nazivaju krajevi južno od vrhova gora ili planina. Hrvatska povijesna pokrajina Prigorje obuhvaća krajeve južno od Medvednice, u grubo između Žumberka i Moslavine. Prigorje je na karti označeno svijetlozelenom bojom.
Koji prostor obuhvaća Sesvetsko Prigorje?
Sesvetsko Prigorje obuhvaća prostor prostor gradske četvrti Sesvete (na karti tamnoplava boja). Na jugu i sjeveru je omeđuju rijeka Sava i Medvednica. Gradska četvrt Sesvete na zapadu graniči s Dubravama (Gornjom i Donjom), Krapinsko – Zagorskom županijom na sjeveru, Zagrebačkom županijom na istoku (Dugo Selo) te Peščenicom i Žitnjakom na jugu.
Sesvetsko Prigorje obuhvaća i naselja iz kojih dolaze učenici naše škole kao što su Kašina, Vugrovec, Blaguša, Dobrodol, Đurđekovac, Gajec, Goranec, Kašinska Sopnica, Kučilovina, Markovo Polje, Paruževina, Planina Gornja, Planina Donja, Prekvršje, Prepuštovec, Šimunčevec, Vugrovec Gornji, Vugrovec Donji i Vurnovec.
Kratka povijest dijela naselja našega kraja
Kašina
Naziv Kašina se prvi puta pojavljuje u 13. st u povelji ugarsko – hrvatskog kralja Andrije II. U Kašini je živjela i obitelj Peta, koja je prilikom pokrštavanja uzela naziv Petar, što je dalo i kasniji naziv crkve u Kašini (sv. Petar i Pavao).
Povijest školstva je dugotrajna u Kašini – cesta koja prolazi pokraj škole zove se prema banu Ivanu Mažuraniću koji ju je dao izgraditi u 19.st.
Vugrovec
Naziv Vugrovec se prvi puta pojavljuje u 13. st u povelji kralja Emerika. Podrijetlo naziva je i dalje dvojbeno – radi li se o vezi s Mađarima (Ugrima, Vugrima) ili o mitskom županu Ugrinu.
Vugrovec je bio poznat kao posjed Zagrebačke biskupije, a po crkvi sv. Mihovila je dobilo naziv i Miholje.
Planina
Planina se spominje u 13.st kao posjed vitezova Ivanovaca koji su tamo sagradili samostan i crkvu sv. Jurja. Planina kasnije mijenja vlasnike, a najpoznatiji su isusovci čiji posjed postaje u 18.st.
Blaguša
Prvo spominjanje je u povelji kralja Emerika iz 13.st. kao vlasništvo zagrebačkog Kaptola. Ime vuče od starog imena Blagonja (Blagus → Blaž). Zbog dobrog položaja i blizine puteva u Blaguši je bila izgrađena i utvrda (castrum), no njena točna lokacija do danas je nepoznata. Prilikom obrade zemlja u Blaguši na više mjesta je pronađeno dosta građevnog materijala starijih građevina.
Zanimljivosti o našem dijelu Sesvetskog Prigorja
Blagušanski fašnik – održava se u Blaguši svake godine. Od ostalih fašnika se razlikuje po tome što se dežurni krivac za sve zlo (princ Fašnik ili Krnjo) rastrga. Sami stanovnici Blaguše će reći kako žive za taj dan.
Vugrovečko Miholje – kulturna manifestacija kojoj je cilj čuvanje kulture i običaja vugrovečkog kraja. Ime je dobila po svetome Mihovilu, a privuče i goste iz susjednih naselja. Poznato je po likovnoj koloniji, procesiji narodne nošnje i vrhunskoj zabavi.
Zagrebački plavi – u naselju Prepuštovec nalazi se i istoimeno izletište u kojemu su Zagrepčanii stanovnici bližih naselja rado provodili vikende. Izletište je bilo i konačna destinacija popularne Biciklijade. U sklopu izletišta radio je i poznati restoran Zagrebački plavi, koji je danas nažalost u ruševnom stanju. U svojim zlatnim danima bio je omiljena destinacija za sastanke, svadbe i slične svečanosti, no i radno mjesto brojnih stanovnika sesvetskog Prigorja.
Vugrovečki Ikar – poznati rimski nadgrobni spomenik pronađen na prostoru Vugrovca. Ikar je po grčkom mitu bio sin poznatog izumitelja Dedala. Ikar nije poslušao svoga oca te se zbog toga previše približio Suncu koje je otopilo vosak na njegovim krilima te je zbog toga pao sa velike visine i poginuo.
Kuzelin – arheološko nalazište u blizini sela Donja Glavnica. Najviše nalaza potječe iz kasnoantičkog vremena (mnoštvo vrhova strelica i ostaci zida utvrde).
Kašinski zmaj – legenda o kašinskom zmaju je vrlo stara, a posljedica je potresa koji često znaju pogoditi kašinski kraj. Uzrečica „Zmaj vu Kašine spi, a vu Zeline repom mlati“ je i danas poznata među starijom populacijom. „Kašinski zmaj“ se nažalost probudio i ove godine. Po zmaju se zove i naš školski list Zmajček.
Pjesma Prigorske sem gore list smatra se neslužbenom „himnom“ Prigorja. Njezin autor je Slavko Pavlović, tekstopisac i pjevač iz Goranca.
Ljetnikovac obitelji Ružić – bogatije obitelji su često posjedovale više kuća, a neke su im služile za odmaranje i odlazak u prirodu. Ljetnikovac obitelji Ružić s kraja 19.st. u Gornjem Vugrovcu je danas nažalost u zapuštenom stanju.
Lipa – Rog (iznad Planine) i Grohot (iznad Blaguše) su poslastice za planinare i nezaobilazna su točka na planinarskim kartama Sesvetskog Prigorja. Nakon uspona planinari mogu odmarati u prekrasnom pogledu na okolna mjesta.
Paninarski dom Vugrovec Donji je čak bio i središte biskupskog posjeda i ljetnikovac zagrebačkih biskupa.
Poznate osobe iz Sesvetskog Prigorja
Novinar Tomislav Židak, rođeni Vugrovčan nas je nažalost napustio, no mnogi se još sjećaju njegovih tekstova u kojima je najčešće pisao o nogometu i stanju u Dinamu i reprezentaciji.
Nogometaš Bernard Bajdo Vukas nije živio u Vugrovcu, no roditelji su mu iz Vugrovca Gornjeg. Vrhunac karijere je doživio igrajući za splitski Hajduk u kojem ga i danas smatraju jednim od najboljih igrača koje je klub ikada imao.
Učitelj Đuro Popović – nagrađivani i predani učitelj koji je službovao u vugrovečkoj školi u 19. st. punih 47 godina. Podučavao je mlade naraštaje, ali i one starije je upućivao u racionalnije gospodarenje zemljom.
Pjesnik Dragutin Domjanić je rođen u Adamovcu, a po njemu se zove i KUD iz Vugrovca koji čuva kulturnu baštinu Prigorja. Najpoznatije pjesme su mu Fala (koja se danas najviše izvodi na sprovodima) i Popevke sam slagal (koja je u prerađenoj verziji postala i neslužbena himna GNK Dinamo).
Kristijan Prugovečki, prof.
sugestije: Damir Obad, prof.