Na satu razrednika 7. a razreda 30. rujna 2021. s razrednicom Dijanom Požgaj smo razgovarali o velikom problemu, a to je preveliko bacanje hrane. Naime, prošle godine, 29. rujna 2020. godine, prvi put se obilježio Međunarodni dan svjesnosti gubitka i bacanja hrane. Temelji za odluku proizlaze iz hitne potrebe da se do 2030. godine smanje velike količine otpada hrane na globalnom nivou. Ujedinjeni Narodi podsjećaju kako je jedna trećina hrane koja se godišnje proizvodi u svijetu za prehranu ljudi, što je oko 1,3 milijarde tona, izgubljena ili bačena, dok je istovremeno preko 821 milijun ljudi kronično pothranjeno. U RH godišnje nastaje oko 400 000 tona otpada od hrane, tj. 97 kilograma po stanovniku pri čemu najveće količine nastaju u kućanstvima. Svake godine broj otpada hrane raste sve više i više jer ljudi ne znaju za neke prijedloge koji bi im mogli pomoći da putuju pametno i da proizvode što manje ostataka.
Svi smo pisali ideje kako proizvesti što manje otpada hrane i kako iskoristiti ostatke. Saznali smo da u svijetu postoje ljudi koji su u pokretu Freegan. To je pokret gdje ljudi iako imaju mogućnosti kupiti svježu hranu, svejedno jedu hranu koja je bačena kao otpad jer iz moralnih razloga ne mogu dopustiti da se toliko količine još uvijek jestive hrane bacaju dok na svijetu postoji toliko gladnih ljudi.
Otpad od hrane možemo smanjiti tako da ne idemo ,,gladni” u kupnju namirnica i da napišemo popis. Tako ćemo točno znati što nam treba i nećemo kupovati nepotrebno ili nešto što već imamo doma. Ako imamo domaće životinje možemo im dati ono što nama ostane od ručka. Po meni bilo bi dobro da kada dućani ili restorani vide da se nekoj hrani bliži kraj roka da to daju ljudima koji si ne mogu priuštiti hranu. Na satu razrednika osmislili smo ove prijedloge:
-
Ostatkom od obroka možemo nahraniti životinje koje smiju jesti tu hranu (npr. napraviti napoj ili stari kruh dati golubovima ili kokošima).
-
Možemo podijeliti hranu s ljudima koji nemaju.
-
Od određenih ostataka može se raditi kompost koji će nam kasnije dobro doći u vrtu ili za kućne biljke.
-
Možemo iskoristiti stari kruh kako bismo napravili krušne mrvice, seml knedle, možemo ga pohati ili napraviti tople sendviče.
-
Treba kupovati umjereno i planski, bolje je isplanirati obroke i planirati planski prema popisu samo ono što nam je potrebno i u količinama za koje smo sigurni da ćemo iskoristiti prije isteka roka trajanja.
-
Pri kupnji čitati oznake ,,upotrebljivo do“.
-
Treba zamrznuti hranu koju možemo u zamrzivač.
-
Jabuke koje su možda malo istrunule možemo naribati i staviti u škrinju ili napraviti štrudlu od jabuka, a također se može skuhati i kompot. To možemo učiniti i s drugim vrstama voća i povrća. Neke možemo zamrznuti bez kuhanja, a neke prokuhati prije zamrzavanja.
-
Buče također možemo smrznuti kako bismo mogli kasnije napraviti bučnicu.
-
Neke ostatke od ručka možemo iskoristiti za pravljenje novoga obroka. Npr., ako nam je ostalo mesa od pečenog pileta, možemo ga narezati i drugi dan napraviti hladnu pileću salatu od tjestenine, riže ili krumpira.
-
Prije nego što mesu istekne rok trajanja, staviti ga u škrinju.
-
Možemo organizirati frižidere tako da onu hrana kojoj ranije ističe rok trajanja stavimo naprijed.
-
.Možemo napraviti smoothie od voća i smrznuti ga.
-
Čuvati hranu na pravom mjestu, to može produžiti rok trajanja. Davati prednost staklenoj ambalaži.
-
Napraviti zimnicu i pravilno konzervirati hranu.
Lucija Hrgetić