Što se čitalo osamdesetih?

Zanimalo nas je što se čitalo osamdesetih i kakve su knjige djeca tada imala za lektiru. Proveli smo anketu među našim učitelja i odlučili smo istražiti neke od naslova koje su nam spomenuli. Neke knjige su se i danas zadržale na popisima lektire, a za neke smo čuli prvi put.
Iz 80-tih su došle mnoge knjige, a neke su zaboravljene poput Kuharica Maja i Vrtlarica Maja. Duh u Močvari je jedna od knjiga koju djeca najčešće i danas u 3. i 4. razredu. Pale sam na svijetu, Leteći Lovro su isto neke zanimljive knjige koje su čitala djeca 80-ih.
Pale sam na svijetu – jedna od poznatijih knjiga koju djeca također čitaju za lektiru. Napisao ju je Jens Sigsgaard koji je također bio i psiholog. U toj knjizi dječak se jednog dana probudio i shvatio je da je sam na svijetu.
Duh u močvari – roman koji je napisao Anto Gardaš. Riječ je o dječjem romanu napisanom 1989. godine, ispunjenom intrigom, pustolovinom i dječjom snalažljivošću, baš kao i opisima prekrasne zimske idile u predjelima Kopačkog rita. U središtu radnje su brat i sestra, Miron i Melita, već poznati junaci Gardaševih romana, te njihov zajednički prijatelj Eukaliptus.
Smogovci- ne samo da cijeli roman očarava svojim likovima, koji su svaki za sebe posebni, on očarava i situacijama i događajima povezanima u jednu cjelinu smještenu u dragi nam grad Zagreb, u jedan kvart koji nalikuje mnogima iz tog vremena. Ipak, za stanovnike Naselka (Peščenice) to je njihov dom. Prema poznatom serijalu snimljena je i serija.
Eko Eko- autora Hrvoja Hitreca spada u dječji roman, a po pripovijedanju možemo zaključiti da se radi i o humorističnom romanu. Tema romana je znanstvena fantastika. Ako sve navedeno spojimo, zaključak je da se radi o znanstvenofantastičnom dječjem romanu. Knjiga govori o simpatičnom vanzemaljcu, a ima veze i s ekologijom.
Ježeva kućica – popularno je djelo bosanskohercegovačkog autora Branka Ćopića. Riječ je o jednoj od najpoznatijih priča za djecu koja je prvo izdanje doživjela 1949. godine u Beogradu te 1950. godine u Zagrebu. Nedugo nakon toga, priča o slavnom lovcu Ježurki Ježiću uvrštena je i u osnovnoškolske lektire. Do danas Ježeva kućica postala je jedna od najprodavanijih i najpopularnijih priča za djecu u povijesti bivše Jugoslavije i Hrvatske.
Lažeš Melita – je kraći roman za djecu hrvatskog autora Ivana Kušana. Roman je objavljen 1965. godine, a govori o djevojčici Meliti koja je odlučila lagati jer smatra da u tome nema ništa loše. U priču je uključena i njezina obitelj, roditelji i brat te niz sporednih likova. Radnja se premješta na nekoliko mjesta, točnije odvija se u kući, u školi i u vrtu. Tijekom čitanja, čitatelj je nestrpljiv i svaki čas očekuje da Melita shvati kako u laganju nema ničeg dobrog. Također, očekuju se i reakcije njezine obitelji i okoline u kojoj boravi i živi. Osamdesetih je snimljena popularna serija prema ovome naslovu.
Iznimno su bili popularni i romani o Koku istog autora prema čijem je romanu snimljena i serija za djecu Operacija Barbarossa. Koko nije bio samo u Parizu (taj roman je danas obavezna lektira), nego su njegove razne dogodovštine prepričane u brojim romanima koji su i dan danas popularni.
Zvižduk s Bukovca- Zvonimira Milčeca zanimljiva je knjiga koja nam prikazuje uzbudljive dogodovštine dječaka koji trenutno pohađaju peti razred. Ona govori o tome kako su dječaci provodili svoje veselo djetinjstvo u zagrebačkom kvartu Bukovcu. Ovaj dječji roman sastavljen je od devetnaest poglavlja. Roman je po svojoj strukturi i kompoziciji te jeziku prilagođen dječjoj čitateljskoj publici.
Pet prijatelja- Pet prijatelja je serijal romana za djecu gdje pet prijatelja doživljava razne avanture.
Enciklopedija Svijet oko nas- dijeca prije nisu imala intren pa su mora tražiti informacije u enciklopediji pa im je ova poslužila.
STRIPOVI I ČASOPISI
Budući da nije bilo interneta čitalo se i dosta časopisa i stripova. Alan Ford bio je jedan od popularnijih, a više ispitanika spomenulo je i Zagora, a naveli su i Komandanta Marka, Tarzana i Blek Stena. Za one mlađe bili su popularni Mikijev i Politikin zabavnik (almanah). U školama su se čitali SMIB i Modra lasta. Tinejdžeri su kupovali Bravo zbog postera i zanimljivih tekstova, a oni koji su bili vješti u šivanju kupovali su Burdu. Oni koji su voljeli popravljati i izrađivati stvari čitali su Uradi sam i Sam svoj majstor. Čitali su se i časopisi Studio, Arena i Svijet.

Komentari